Blog

Status Rakija: Naša čaša tradicije pred svjetskim izazovima

Status Rakije

Magičan destilat Balkana, suština naše tradicije, dio svakodnevnih priča, slavskih trpeza i uspomena. Kako vidimo istorijski kontekst proizvodnje rakije i njeno poređenje sa svjetskim alkoholnim pićima poput ruma, viskija i džina?  Koji faktori utiču na percepciju kvaliteta i vrijednosti rakije na domaćem i stranom tržištu? 

Empirijski gledano rakija je tradicionalno alkoholno piće sa Balkana, koje se često suočava s potcjenjenim statusom na globalnom tržištu, uprkos bogatoj tradiciji i potencijalu koji posjeduje.

U poslednjih deset godina uložen je ogroman trud da rakija dobije mjesto koje zaslužuje na globalnoj sceni. Ali, da bismo razumjeli zašto ona još nije dostigla slavu viskija iz Škotske ili ruma s Kariba, moramo se osvrnuti na njen put kroz istoriju.

Rakija je neizostavan dio balkanskog kulturnog naslijeđa, prisutna u gotovo svakom domaćinstvu. Tradicionalno, proizvodnja rakije bila je vođena ekonomičnim principima. Shodno tome, izbor voća za proizvodnju rakije nekada nije bio u potpunosti adekvatan i ne može se porediti s današnjim načinom selekcionisanja voća.

Takav pristup, zajedno sa nedovoljnom edukacijom o procesu fermentacije kao i destilacije, doveo je do negativne percepcije ovog pića na globalnom nivou. Fokus jednostavno nije bio na kvalitetu, već na dobijanju alkohola za domaće potrebe. Kao rezultat, rakija je često imala nisku organoleptičku vrijednost, što je uticalo na njen imidž.

Zato ne čudi što je rakija imala skromnu reputaciju i kod nas, a još više u svjetu. Nažalost, rakija još nije u potpunosti uspijela da se oslobodi tog starog stava, iako se situacija značajno promijenila na bolje.

Kako smo zapostavili našu ljubimicu !?
Na Balkanu rakija je prisutna u svim trenucima od veselja do žalosti, od rođenja do posljednjih pozdrava. Ipak, dugo smo je zanemarivali. Hladna, točena u male čaše, često između dva piva, rakija je trpila nepravdu. Umjesto da je cijenimo i promovišemo kao piće dostojno pažnje, okretali smo se uvoznim brendovima kada smo željeli nešto „posebno“.

Ko od nas nije čuo rečenicu: „Za te pare mogu da kupim viski“? I tako smo, nesvjesno, decenijama potcjenjivali ono što imamo. Dobra rakija zahtjeva pažnju, vještinu i vrijeme. Ona nije samo šljivin destilat, ona je fuzija umjeća, tradicije i ljubavi.

Šta svjetska pića rade drugačije?
Na globalnom tržištu, pića poput viskija, ruma i džina su odavno našla svoj put do prestiža i postigla visok status kroz stroge standarde proizvodnje, snažan marketing i prepoznatljiv imidž.

Viski se proizvodi generacijama, sa strogim pravilima odležavanja u drvenim buradima. Škoti su stvorili legende oko svog pića, pa je viski postao sinonim za luksuz i dugovječnost. Škotski i Japanski viski predstavljaju globalne standarde kvaliteta, zahvaljujući decenijama precizne proizvodnje i odležavanja. Veliki dio destilata se čuva duže od deset godina u buradima a takav pristup proizvodnji stvara percepciju ekskluzivnosti.

Proizvodnja ruma povezana je sa egzotičnim i karipskim stilom života i nosi asocijacije na sunce, more i palme, što mu daje dodatni imidž vrijednosti. Tradicionalno se proizvodi od melase ili soka šećerne trske, a proces zrenja u drvenim buradima obezbjeđuje složenost ukusa. U Evropi se rum proizvodi u manjim količinama, ali njegova popularnost raste. Njegova kompleksnost i raznolike arome osvajaju tržišta širom svjeta.

Džin je donio eksploziju kreativnosti s aromama biljaka i začina postavši moderni favorit uz činjenicu da se relativno brzo proizvede i finalizuje za tržište. Imao je ključnu ulogu u povećanju interesovanja potrošača za jaka alkoholna pića.
Iako viski i rum često zahtjevaju dug proces sazrijevanja, njihova priča je jasno ispričana kroz marketing, dok džin briljira u inovacijama i dostupnosti. Svi oni imaju jedno zajedničko, jak imidž i povjerenje potrošača. 

Rakija na raskrsnici
Još uvijek nas prate izazovi. Premium segment rakije polako osvaja prostor, ali se i dalje suočava sa predrasudama, poput percepcije da je preskupa u poređenju sa stranim pićima. Mnogi potrošači i dalje nisu svjesni složenosti procesa proizvodnje visokokvalitetnih voćnih destilata i ne umiju da prepoznaju razliku između loše i dobre rakije, a naša kultura konzumacije je tek nedavno počela da se mjenja. 

Trenutno, polako ali sigurno, rakija i sve vezano za nju se budi iz letargije. Krug ljubitelja kvalitetnih voćnih destilata raste, kako kod nas, tako i u inostranstvu. Sve više proizvođača ulaže u vrhunski kvalitet, koristeći najbolje voće, pažljive procese fermentacije i redestilacije, te zrenje u hrastovim buradima. Sigurno je da rakija može dostići složenost i plemenitost kao sva najkvalitetnija pića svijeta.

Danas rakiju sipamo u adekvatnu čašu koja je kreirana samo za nju, uz pažljivo razmišljanje o njenom ukusu i aromama.

https://www.instagram.com/riedelpartner_srbija?igsh=ZG8xaGI2ODA5aWJy

Budućnost rakije
Rakija ima potencijal da postane ambasador Balkana u svijetu. Njena cijena, iako viša u premium segmentu, u potpunosti je opravdana. Svjetska tržišta su otvorena za unikatne proizvode s autentičnom pričom, a rakija ima upravo to – tradiciju, kvalitet i dušu. Međutim, njen uspeh zavisi od unapređenja standarda proizvodnje, edukacije potrošača i snažnijeg brendiranja. Kao što su škotski viski, karipski rum i evropski džin postali sinonimi za kvalitet, rakija ima priliku da postane simbol Balkana na svjetskoj sceni. 

Šljivovica, jabukovača, dunjevača… nisu samo pića. To su djela umjetnosti destilacije, odraz prirode i zanata koji traje generacijama. Svaka boca nosi pečat svog proizvođača i podneblja.

Dok Škoti nude viski koji je proizveo deda, a unuk ga prodao, naša rakija, uz pravi pristup, može dostići isti nivo poštovanja. Potrebno je samo nastaviti da gradimo kulturu kvaliteta i ponosno promovišemo ono što imamo.

Ključ je u fokusiranju na kvalitet, očuvanje autentičnosti i promociju rakije kao sofisticiranog alkoholnog pića.
Svijetska vrata su već odškrinuta. Na nama je da ih širom otvorimo.

Ovaj članak je posvećen svim proizvođačima rakije koji vjeruju u njen potencijal i ulažu srce u svaki destilat.

Naša era tek dolazi.

Branko Drljača